Međunarodna znanstvena zajednica osudila postupak Zaklade

“Kršenje akademskih sloboda i zlostavljanje kriminologa u Hrvatskoj"

Nastavno na penalnu mjeru službenog posjeta, odnosno ‘izvanrednog nadzora,’ koju je Hrvatska zaklada za znanost (Zaklada) odredila voditeljici projekta izv. prof. dr. sc. Getoš Kalac te Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pa posljedično i čitavom projektnom timu reagirala su neka od najuglednijih međunarodnih znanstvenih udruženja. I Europsko udruženje za kriminologiju i Međunarodno udruženje za društvenu obranu i humanu kaznenu politiku te Znanstveno udruženje njemačkih, austrijskih i švicarskih kriminologa oštro su osudili etički postupak protiv voditeljice projekta, a kojega je Zaklada provela bez njenog znanja te uskraćujući joj osnovno pravo iznošenja odgovora na optužbe, time grubo kršeći fundamentalna načela integriteta i pravičnosti etičkih postupaka zajamčenih u European Code of Conduct for Research Integrity. HRZZ je voditeljicu projekta optužio, etičko joj povjerenstvo HRZZ-a sudilo te ju osudilo i kaznilo, a da ju o svemu tome nije čak ni obavijestilo. Tek na vlastit upit joj je uopće dostavljeno mišljenje etičkog povjerenstva HRZZ-a. Takvo postupanje krši dobre akademske običaje, HRZZ-ov vlastit, ali i Europski etički kodeks, no u konačnici i sam Ustav Republike Hrvatske.

Ističemo kako navedeni Europski etički kodeks čini sam temelj Etičkog kodeksa Zaklade (čl. 4.), pa postupcima ključnih tijela Zaklade nije samo dovedena u pitanje objektivnost, transparentnost, pravilnost ili zakonitost djelovanja Zaklade kao javne ustanove, već i etičnost te znanstvena čestitost svih znanstvenika koji su bili (i još uvijek jesu) uključeni u ovaj postupak. Uslijed toga se svakako postavlja pitanje primjerenosti i dopustivosti njihovog daljnjeg sudjelovanja u donošenju bilo kakvih odluka o sudbini ili pak znanstvenoj kvaliteti projekta.

Obzirom je razvidno kako je HRZZ etički postupak protiv izv. prof. dr. sc. Getoš Kalac proveo kao penalni odgovor na legitimno provedeno anketiranje, a čiji su prvi rezultati doista porazni po HRZZ, oglasila su se neka od najuglednijih međunarodnih znanstvenih udruženja s područja kriminologije i kaznenopravnih znanosti te oštro osudila takav postupak HRZZ-a.

U svojoj „Izjavi o kršenju akademskih sloboda i zlostavljanju kriminologa u Hrvatskoj“ je tako Société internationale de défense sociale pour une politique criminelle humaniste (SiDS) iskazalo „duboku zabrinutost izglednim grubim kršenjem akademskih i znanstvenih sloboda te teškim slučajem zlostavljanja kolega znanstvenika u Hrvatskoj“ te navelo kako „bi takvi postupci Zaklade predstavljali birokratsku cenzuru znanstvenih istraživanja, usmjerenih ka javnom discipliniranju znanstvenika zbog istraživačke teme koja nije po volji Zaklade“.

SiDS ističe kako „takvo cenzuriranje od strane institucija moći podriva samu ideju znanosti i istraživanja te se neće tolerirati od strane akademske zajednice“.

Prema SiDS Laboratorij za istraživanje nasilja proveo je eksplorativnu studiju o kibernetičkom zlostavljanju od strane bezlične birokracije među voditeljima projekata Zaklade te temeljem preliminarnih rezultata ukazao na potrebu za daljnjim istraživanjem ovog fenomena te proaktivnim angažmanom svih dionika u sprječavanju ovog oblika kibernetičkog zlostavljanja u Hrvatskoj. Zaklada pak, umjesto komentiranja nalaza istraživanja, pokušava argumentirati kako provedena studija nije dio ugovorenog projekta, iako dokazi projektnog tima ukazuju na suprotno. SiDS smatra kako „empirijsko istraživanje kibernetičkog zlostavljanja (engl. cyber bullying) nedvojbeno spada u područje sociološkog istraživanja kibernetičkog zlostavljanja (engl. cyber harassment)“.

„Izjava o kršenju akademskih sloboda i zlostavljanju kriminologa u Hrvatskoj“ završava s „Vjerujemo kako će relevantne Hrvatske i Europske institucije prepoznati presudni značaj sociološkog istraživanja, posebice kada je ono kritički nastrojeno prema institucijama moći te k tome detektira štetno ponašanje poput kibernetičkog zlostavljanja unutar same znanstvene zajednice, uključujući njene institucije financiranja. Iskreno se nadamo da će ovaj problem biti razriješen pošteno i svrhovito te poštujući akademske i znanstvene slobode, te ovim putem dajemo svoju punu podršku Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Getoš Kalac te svojim kolegama znanstvenicima u Laboratoriju za istraživanje nasilja.“

Europsko udruženje za kriminologiju (ESC). čak je objavilo službenu obavijest na svojim internetskim stranicama u kojoj „Upravni odbor ESC-a izražava zabrinutost o slučaju koji se odnosi na akademske slobode“. ESC od svojeg osnutka pa do sada još nikada nije javno reagirao zauzimanjem službenog stajališta u odnosu na konkretne slučajeve ograničavanja akademskih sloboda, a što ukazuje na ozbiljnost situacije i težinu povreda. ESC je posebno istaknuo svoju predanost načelu akademske slobode te naglasio kako je ono „fundamentalna komponenta svakog demokratskog društva i ‘driving ethos‘ istraživanja koja se provode u sklopu sveučilišta. Akademska sloboda zahtjeva: pošten i transparentan postupak financiranja i recenziranja istraživanja; kapacitet za kritičko razmišljanje i kapacitet akademije da kaže istinu institucijama moći (engl. speak truth to power), te da se uvijek i svugdje dovodi u pitanje cenzuriranje i kršenje prava“. Cjelovita obavijest ESC-a dostupna je ovdje.

Pored navedenih javnih reakcija uglednih znanstvenih udruženja je Kriminologische Gesellschaft (KrimG) koji objedinjuje sve njemačke, austrijske i švicarske kriminologe, stao u osobnu zaštitu izv. prof. dr. sc. Getoš Kalac. KrimG je Zakladi uputio „Izjavu vezano uz ukor Prof. Dr. Anna-Marie Getoš Kalac od strane Hrvatske zaklade za znanost“ u kojoj ističe kako je KrimG upoznat time kako je etičko povjerenstvo Zaklade ukorilo njihovu članicu, a bez da bi ona uopće bila obaviještena o provođenju etičkog postupka i bez da joj je pružena mogućnost da odgovori na iznesene optužbe. KrimG upozorava kako „akademska sloboda zahtjeva pošten i transparentan postupak financiranja i recenziranja istraživanja te kapacitet za kritičko razmišljanje. Ona je fundamentalna komponenta demokratskih društava i pokretačka sila (engl. driving ethos) akademskih istraživanja“ te dalje navodi kako „želimo naglasiti svoju predanost te predanost svojih članova načelu akademske slobode te Europskom kodeksu ponašanja za integritet u istraživanju. Taj Kodeks jamči načela pravičnosti u ophođenju s povredama i optužbama za prijestupe. Želimo se uvjeriti kako je zajamčeno poštivanje navedenog Kodeksa i njegovih načela u sporu između uključenih stranaka“.

Sukladno uputi KrimG-a navedenu smo izjavu objavili u cijelosti.

Laboratorij za istraživanje nasilja je početkom prosinca 2019. godine u sklopu projekta kojega sufinanciraju Zaklada i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu proveo eksplorativnu studiju o kibernetičkom zlostavljanju od strane bezlične birokracije u domeni nacionalnog financiranja znanosti među voditeljima HRZZ projekata. HRZZ je pak pokušao osporiti legitimitet navedenoj studiji birokratskim tumačenjem kako fenomen ‘kibernetičkog zlostavljanja od strane bezlične birokracije’ ne predstavlja pojavni oblik ‘kibernetičkog zlostavljanja’ čije je istraživanje ugovoreno projektom te je žurno etički sankcionirao voditeljicu projekta u postupku nad kojim se zgražava gotovo čitava europska kriminološka zajednica.

Preliminarni rezultati nedvojbeno ukazuju na postojanje fenomena ‘cyber bullying by faceless bureaucracy’ među voditeljima HRZZ projekata u njihovoj suradnji s HRZZ-om. Projektni tim je temeljem eksplorativne studije zaključio kako bi detektirani fenomen kibernetičkog zlostavljanja valjalo dalje istražiti, dok bi se svi dionici u domeni nacionalnog financiranja znanosti već sada trebali proaktivno uključiti u suzbijanje ove štetne pojave. Obzirom kako još nikada nije provedena evaluacija rada HRZZ-a među njegovim korisnicima, voditeljima HRZZ projekata i njihovim matičnim ustanovama te hrvatskim sveučilištima, a niti je takva evaluacija najavljena, postavlja se pitanje ne bi li bilo smislenije da se HRZZ posveti kritičkoj samorefleksiji, umjesto da se iscrpljuje protuustavnim etičkim postupcima protiv svojih korisnika.